Na današnji dan ( 15.maj ) počela je prodaja prvih najlon čarapa, prvi put se pojavio u javnosti Diznijev crtani junak Miki Maus, prva stjuardesa koja je letjela avionom.
1510. Pod vodstvom Matije Ivanića, na Hvaru je izbio veliki ustanak pučana protiv feudalaca i mletačke vlasti.
1643. Umro francuski kralj Luj XIII., rođen 27. septembra 1601. Kralj je bio od 1610. godine. Luja XIII. je zamijenio Luj XIV. koji je 1643. imao samo pet godina, a Francuskom je vladao tek od 1661. godine.
1921. U Italiji su održani prvi poslijeratni izbori, na kojima je Mussolinijev fašistički pokret osvojio samo 35 od ukupno 535 poslaničkih mjesta.
1922. U Velikom Trgovišću rođen Franjo Tuđman, pri hrvatski predsjednik, general i doktor povijesnih znanosti. Od 1941. godine sudjeluje u antifašističkom pokretu, a krajem 1960. promaknut je za generala, ali 1961. napušta aktivnu vojnu službu da bi se posvetio znanstvenom radu. Godine 1989. osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu i postaje njezinim predsjednikom. Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, u Saboru je 30. maja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Nakon donošenja novog demokratskog Ustava Republike Hrvatske 1990., u augustu 1992. izabran je za predsjednika RH. Umro je 10. decembra 1999. godine.
1811. U Sijamu, današnjem Tajlandu rodili su se Chang i Eng, blizanci koji su prvi u svijetu nazvani sijamskim blizancima. Bili su srašteni lijevom odnosno desnom stranom prsnog koša. Umrli su 1874. godine.
1825. U Bakru je rođen hrvatski filozof Adolf Veber Tkalčević. Autor je prve sintakse književnog jezika u Hrvata "Skladnja ilirskog jezika" izdane 1959. godine u Beču.
1978. U Francuskoj je rođena Leatitia Casta. Casta je do sada glumila u nekoliko filmova od kojih je najpoznatiji "Asterix i Obelix protiv Cezara".
1981. U 36-toj godini života na Floridi je od tumora na mozgu preminuo muzičar Bob Marley. Marley je pjesmama u reggae stilu popularizirao novi ritam trećeg svijeta, a njegovi koncerti širom Afrike i riječi "Ustanite, ne odustajte, borite se za svoja prava", stekle su svevremenu sljedbu.
Fena
1876. U Vrhniki rođen Ivan Cankar, jedan od najvećih slovenskih pisaca, kritičar društvenih nepravdi i borac za humanije odnose. Najpoznatija su mu djela "Sluga Jernej i njegovo pravo", "Kralj Betajnove", "Pod križem". Umro je u Ljubljani 1918. godine.
1899. U Nebraski rođen pjevač, glumac i plesač Fred Astaire, pravim imenom Frederick Austerlitz. Njegova najveća osobina bila je prilagodljivost, a kada je plesao bio je sve od momka iz susjedstva, otmjenog gospodina u fraku i cilindru do opuštenog umjetnika.
1933. Usred Berlina, na hiljade ljudi u smeđim košuljama pojavilo se s bakljama i zapalilo golemu hrpu knjiga. Dok se vatra rasplamsavala, najavljujući "novo razdoblje u historiji njemačke kulture", nacisti su u plamen bacali knjige i spalili ih više od 25 000.
1502. Slavni moreplovac Kristofor Kolumbo krenuo je na četvrto i posljednje putovanje u novi svijet. U Španjolsku se vratio u novembru 1504., a umro je dvije godine poslije, slomljen naporima i razočaranjem jer su ga mimoišle obećane nagrade i počasti. Do posljednjeg trenutka Kolumbo nije saznao da je otkrio Ameriku. Bio je uvjeren da je stigao do istočnih obala Azije.
1805. U Weimaru od tuberkuloze pluća umro njemački književnik, teoretičar umjetnosti i povjesničar Johann Christoph Friedrich von Shiller.
1926. Prvim avionom na Sjeverni pol je stigao i preletio ga glasoviti polarni istraživač, američki admiral Richard Byrd.
1794. Pogubljen francuski znanstvenik Antoine Laurent Lavoisier, utemeljitelj moderne kemije. Formulirao je zakon o neuništivosti materije, uveo vagu i egzaktne metode mjerenja u hemijskim istraživanjima, objasnio značenje kisika u procesima izgaranja i disanja, oborio flogistonsku teoriju, dokazao da je voda spoj kisika i vodika i mnogo toga drugoga.
1828. U Ženevi je rođen Jean Henri Dunant, osnivač Crvenog križa. Krvavo iskustvo iz bitke kod Solferina navelo ga je da 1884. predloži konvenciju koja je usvojena i prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti svi bolesni i ranjeni vojnici, kao i sanitetsko osoblje. Dan njegovog rođenja obilježava se kao Svjetski dan Crvenog križa.
1880. U francuskom mjestu Croissetu umro je francuski romanopisac Gustave Flaubert, klasik francuskog realističkog romana, poznat po djelima "Gospođa Bovary", "Salammbo" i drugima.
1902. Na vulkanskom otoku Martinique na Karibima došlo je do katastrofalne erupcije vulkana Mont Pelee, u kojoj je u cijelosti uništen grad Saint Pierre, a poginulo je više od 28.000 osoba. Stravična razaranja izazavalo je brzo širenje vrućih plinova, pepela i lave.
1903. Na Tahitiju je umro francuski slikar Paul Gauguine. U početnoj fazi bio je pod utjecajem impresionista, a poslije se priklanja postimpresionizmu. Njegove polinezijske teme svode se na prikazivanje ljepote ženskog tijela u šaroliko ornamentiranim tkaninama u gustom zelenilu tamošnje vegetacije. Njegovo je djelo utjecalo na razvoj ekspresionizma i formiranje fauvizma.
1906. U Rimu je rođen Roberto Rossellini, otac neorealizma, tvorac nekoliko genijalnih izuma - posebno kamere, leće sprava za osvjetljivanje. Umro je 3. jula 1997. godine od posljedica srčanog udara.
1975. U Madridu je rođen popularni latino pjevač Enrique Iglesias, sin slavnog Julia Iglesiasa.
2001. Papa Ivan Pavao II okončao svoj povijesni posjet Siriji, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju. Tu zemlju je napustio molitvom za mir između Jevreja i Arapa.
2003. U američkom Senatu jednoglasno usvojen prijedlog o proširenju NATO-a za 7 bivših istočnoevropskih komunističkih zemalja (Letonija, Litvanija, Estonija, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunjska).
2003. Marokanski kralj Muhamed je, u povodu rođenja svoga sina, nasljednika, oslobodio više od 9000 zatvorenika, što je najveća amnestija u historiji te zemlje.
Fena
1791. Rođen američki pronalazač Samuel Finley Breese Morse, izumitelj telegrafa i Morseove abecede. Konstruirao je 1835. praktično upotrebljiv električni telegrafski aparat. Na njegov prijedlog izgrađena je i puštena u promet 24. maja 1844. godine prva telegrafska linija Washington - Baltimore. Morseov telegraf, prilagođen poljskim uvjetima, ubrzo je kao Morseov kod primijenjena u vojne svrhe, što je i uvjetovalo razvitak vojne telegrafije.
1452. Rođen Leonardo da Vinci, talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer. Osim u umjetnosti, dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja, urbanistici.
Njegove "Posljednja večera" i "Mona Lisa" spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.
1910. U Tuzli rođen Meša Selimović, romanopisac, esejista, pripovjedač, filmski scenarist. Njegova najpoznatija djela su "Tvrđava", "Derviš i smrt", "Tišina". Umro je u Beogradu 1982. godine.
1472. U Rimu umro talijanski humanist, pjesnik, slikar, kipar, graditelj, pravnik i matematičar Leon Battista Alberti.
1529. U Cresu rođen hrvatski filozof Frano Petrić, učenjak evropskog ugleda, jedan od najizvornijih i najslobodoumnijih mislilaca svojega doba.
1599. U Huntingdonu rođen Oliver Cromwell, vođa engleske građanske revolucije. Oraganizirao je revolucionarnu, dobro discipliniranu vojsku i njome porazio kraljevsku feudalnu vojsku.
1848. Banskim pismom od 25. travnja ban Josip Jelačić proglašava ukidanje urbarijalnih davanja, crkvene desetine, tlake i svakog drugog nameta, te time u Hrvatskoj ukida kmetstvo.
1859. Počela izgradnja Sueskog kanala. Rad su ometali teški uvjeti, posebice kolera koja se proširila među radnicima. Kada je otvoren Sueski kanal bio je dubok samo 7,5 metara, a bio je tako uzak da je prve godine nakon gradnje kroz njega prošlo samo 500 brodova.
1847. U Bologni rođen talijanski inžinjer Guglielmo Marconi, jedan od osnivača bežične telegrafije i izumitelj radija. 1901. Marconi je prvi uspio predati radiosignal preko Atlanskog oceana.
1917. U Newport Newsu, Virginia, rođena je pjevačica Ella Fitzgerald. Za vrijeme svoje dugogodišnje karijere osvojila je 13 nagrada Grammy, te prodala više od 40 milijuna albuma.
1940. U New Yorku se rodio glumac Alfred al Pacino. Već prvim filmom "Panika u parku droga" Pacino je osvojio publiku, kritiku i producente, koji mu dodjeljuju ulogu Michaela Corleonea, jednu od glavnih uloga u filmu "Kum" Francisa Forda Coppole.
1969. U Katyju, Texas, rođena je američka glumica Renne Zellweger. Uz ostale, Rene je poznata po filmu "Dnevnik Brigitte Jones".
1982. Posljednji izraelski vojnici napustiji Sinaj, okončavši 15-godišnju okupaciju tog egipatskog poluotoka.
1994. U Londonu formirana Kontakt grupa za koordinaciju diplomatskih akcija SAD-a, Rusije i EU u ratu u Bosni i Hercegovini.
2002. Rusija priopćila da su ruske trupe ubile jednog od najtraženijih ljudi u zemlji - Kataba, čečenskog lidera arapskog podrijetla, za kojeg se sumnjalo da ima bliske veze s terorističkom mrežom Osame bin Ladena - Al-Kaidom.
1564 - Rođen je engleski dramski pisac Vilijam Šekspir. Njegove drame, od kojih je veliki broj ekranizovan, i danas su na repertoarima svjetskih pozorišta. Neka od njegovih djela su: „Hamlet", „Romeo i Julija", „Otelo", „Macbeth", „Julie Cezar“, „San Ivanjske noći“, „Hamlet“, „Periklo“, „Oluja“...
Zanimljivo je da je i umro na današnji dan, 1616. godine. Pokopan je u crkvi sv.Trojstva u rodnom gradu. Na spomeniku piše: "po mudrosti Nestor, po genijalnosti Sokrat, po umjetnosti Vergilije. Zemlja pokriva, narod plače, a Olimp ga ima".
1616 - U Madridu je, istog dana kada i Viljem Šekspir u Londonu, umro španski književnik Migel de Servantes Savedra. Pisao je romane, drame, komedije, pripovijetke i pjesme, a u svjetsku književnost ušao je sa romanom "Don Kihot", koji se smatra pretečom modernog romana.
1858 - Rođen je njemački fizičar Maks Plank, tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. godine dobio Nobelovu nagradu.
1975 - Posljednja sajgonska vlada podnijela je ostavku, a predsjednik SAD Džerald Ford priznao je poraz u Vijetnamskom ratu.
2007 - Umro je Boris Jeljcin, prvi predsjednik Rusije i ključna figura u postkomunističkoj Rusiji. Na predsjedničkom položaju bio je u dva mandata, od juna 1991. do 31. decembra 1999, kada je podnio ostavku i na mjesto vršioca dužnosti predsjednika imenovao Vladimira Putina. Imao je ključnu ulogu u sprečavanju državnog udara u augustu 1991. Te godine potpisao je i ukaz o zabrani Komunističke partije.
