Faze sindroma sagorijevanja
- Faza medenog mjeseca. Posao vas veseli, ispunjeni ste entuzijazmom, osjećate se ispunjeno, nijedan zadatak vam nije pretežak.
- Realnost. Uočavate da ipak nije sve tako savršeno, šef vam postavlja sve više i sve teže zadatke. Vi se sve više trudite, radite napornije, razočarenje i frustracija postaju svakodnevica. Započinju ogovaranja i podmetanja na radnom mjestu, kući dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaćaju. Shvaćate da vas posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski.
- Faza razočaranja. Upali ste u zatvoreni krug - postajete umorni i nervozni, naglo mršavite ili se debljate te imate problema sa spavanjem. Osjećate ljutnju i krivite druge za ono što vam se događa. Otvoreno počinjete biti kritični prema nadređenima i kolegama. Osjećate se bespomoćno. Anksioznost i depresija postaju dio vaše svakodnevnice, često ste bolesni.
- Alarmna faza. Iscrpljeni ste, vaše mentalne i fizičke rezerve su potrošene. Imate osjećaj stalnog neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjećate se nesposobnima da napravite bilo kakve promjene u svom životu. Ova faza je ozbiljna i ako ne potražite pomoć može ostaviti ozbiljne posljedice na vaše zdravlje. Život vam se sada čini poprilično besmislenim i osjećate konstantni očaj. Prepoznajete li sebe?
Što je važno učiniti
Postoje četiri faze koje prate suočavanje s ovim problemom.
- Identificirati sindrom burnout: prepoznati stresore u radnom okruženju, ispitati udruženost stresora na radu sa sindromom izgaranja, ispitati udruženost stresora na radu sa simptomima anksioznosti i depresije.
- Pronaći način kako se nositi sa sindromom burnout
- Ako je moguće - izbjeći nastanak sindroma burnout
- Oporavak od sindroma burnout
Što vi možete učiniti kako biste izbjegli sindrom burnout?
- budite usredotočeni - koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu,
- naučite reći "NE", radite na jačanju samosvijesti,
- ako ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav - naučite postaviti granice i držite ih se,
- izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od drugih,
- ne dopustite da vam posao zavlada životom - prekovremeni rad negativno će utjecati na vašu sposobnost da taj posao radite duže razdoblje,
- pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće,
- planirajte i organizirajte svaki dan,
- zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija.
Vještine suočavanja sa stresom
- usvojite zdrave stilove života,
- primijenite redovitu i odgovarajuću prehranu,
- izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera,
- bavite se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije,
- osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
- promijenite raspored obveza na poslu ili kod kuće,
- prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje.
- Ako možete, promijenite samu stresnu situaciju ili svoj odnos i pogled na situaciju:
- zadržite osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
- održite ravnotežu između rada i zabave,
- usporite i pronađite vrijeme za opuštanje,
- podijelite probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrške,
- dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres,
- prema potrebi zatražite savjete od stručne osobe.
Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres. Sastavni dio dobrog psihičkog zdravlja su i životna radost i dobro raspoloženje, na koje povoljno utječu kako dobri odnosi u obitelji, tako i na radnom mjestu, u školi i u slobodnom vremenu.
Preuzeto sa portala PLIVAzdravlje.hr
